Beach Calling - ljetno štivo

Gužve zabilježene danas na cestama u smjeru obale navodno odgovaraju očekivanjima za vrhunac sezone (mah-mah kolega, nadam se da si uhvatio taj trajekt :)). Moram ipak priznati da sretnim putnicima namjernicima nimalo ne zavidim, ovo jesensko vrijeme u meni budi želju isključivo za zavlačenjem pod dekicu s dobrom knjigom. No, osim kiše koja je divno rashladila unutrašnjost vjerojatno je još važniji razlog tomu činjenica da sam ja svoju dozu sunca i mora, doduše u maloj količini, iskoristila sredinom ovog mjeseca. Život je lijep <3

Najbitniji i najobimniji dio moje morske popudbine ovaj su put bile knjige. U tih deset dana vidjela sam savršenu priliku da si upriličim jedan mali morski readathon (jer morska podneva su uvijek slabo iskorištena) i nadoknadim sav budući nedostatak vremena. Vjerujem da niti jednom knjigoljupcu ne moram objašnjavati veselje koje me obuzelo prilikom planiranja štiva i prikupljanja knjiga po zagrebačkim knjižnicama (nekako sam ih ovoga puta baš htjela u fizičkom obliku). Intenzitet istoga i mene je iznenadio, no našao se na iskušenju kada sam shvatila da nisam jedina "pametna" koja se sjetila da je Bračni zaplet idealno ljetno štivo. Štoviše, bila sam ona "pametna" koja se toga prekasno sjetila. No, moj je entuzijazam ipak izdržao i neokrznut se uputio u smjeru juga s torbom punom dobrih ulova :) Slijede kronološkim redom čitanja.

Chimamanda Ngozi Adichie, Pola žutog sunca

Pola žutog sunca zapravo je zaostatak iz mjeseca lipnja kad je ista knjiga izabrana za knjigu mjeseca u goodreads grupi. Prvotna mi je namjera bila pročitati Adichiein najnoviji roman Americanah, no u međuvremenu sam se predomislila i odlučila pročitati ovo ranije djelo (moja ljubav prema čitanju "po redu" ispolji tu i tamo). Pola žutog sunca vodi nas u Nigeriju za vrijeme rata s Biafrom, državom koja je kratko postojala na jugoistoki nigerijskog teritorija. Kroz likove sestara blizanki Olanne i Kainene, sveučilišnog profesora Odenigboa, engleza Richarda te dječaka Ugwua upoznajemo se s kulturom naroda Igbo, svim strahotama rata te užasnim posljedicama kolonijalizma. 

Unatoč zanimljivoj temi, Pola žutog sunca nije me oduševilo. Za toliko dugu knjigu likovi su ostali začuđujuće neuvjerljivi i (meni osobno) nezanimljivi a sama priča (možda upravo zbog dužine) prečesto je bila protkana klišejima. Čak me ni povijesno-politička podloga nije zadovoljila i trenutno sam u potrazi za djelom koje će bolje obraditi tu turbulentnu epizodu afričke povijesti. No, nekad u budućnosti sigurno ću dati drugu prliku i Chimamandi Ngozi Adichie jer se čini kao zanimljiva autoica a ja ne odustajem baš tako lako. 

Angela Catrer, Čarobna prodavaonica igračaka

The Company of Wolves brought me here! Dakle, za mene je sve počelo jednim prekrasnim filmom. I preko Krvave odaje i Noći u cirkusu evo brojim treće pročitano Carteričino djelo. Čarobna prodavaonica igračaka na sofisticiran način priča moderu bajku o jednoj djevojci i njezinom odrastanju i seksualnom oslobađanju. Tako tipično za Carter ali, unatoč poznatoj temi, tako zanimljivo i neobično. Savršeno quirky. Dodajte tome još i prekrasan stil pisanja i imate kombinaciju za uspjeh. 

Jorge Amado, Gabriela, klinčić i cimet

Nekako sam slutila kako će Jorge Amado biti najbolji izbor ovog ljeta! Ovaj brazilski književnik u početku je pisao politički i socijalno angažiranu književnost, ali nakon razočaranja komunizmom okrenuo se vedrijim temama i postao poznat kao vrsan pripovjedač i kroničar tradicijske kulture svog zavičaja. Po njegovim djelima snimani su filmovi (i sapunice!) i jedan je od onih sretnih književnika koji su popularni i među publikom i među kritikom.

Gabriela, klinčić i cimet djelo je smješteno u lučki grad Ilhéus početka prošlog stoljeća. Priča započinje pristajanjem jednog broda, jednim unutarbračnim ubojstvom i gubitkom jedne kuharice. Ubrzo se rascvjeta u bujnu galeriju živopisnih likova opisanih na duhovit način, s blagim ironijskim odmakom i razdraganom simpatijom. We got ourselves a philantropist here :D I to nam se jako sviđa :) Ljetno štivo at it's best!

Joseph Conrad, Srce tame

Blago razočarana nakon čitanja Pola žutog sunca odlučila sam posegnuti u siguran teritorij i pročitati najpoznatiji afrički klasik. No, činilo mi se da bih prije toga ipak trebala odraditi zadaću zvanu Srce tame. Potresna pripovijest mornara Marlowa o mučnom putovanju afričkom rijekom Kongo i upoznavanjem naličja imperijalizma imala mi je ishitren završetak, no sve ostalo bilo je vrhunsko! Djelom dominira osjećaj nelagode i slutnja neposredne opasnosti, a pripovjedač izvrsno prikazuje kako lako čovjek pri susretu s nepoznatim gubi mogućnost racionalnog zaključivanja.

Chinua Achebe, Svijet se raspada

I napokon je moj readathon kulminirao ovim najpoznatijim afričkim klasikom. Chinua Achebe u svom divot-djelu inspiriranom usmenom pripovjednom tradicijom opisuje svu tragediju afričkog kontinenta i njegovih stanovnika. Okonkwo je čovjek koji se uporno pokušava boriti protiv loše sudbine. Unatoč ocu pijanici i neradniku on izrasta u cijenjenog pripadnika svoje seoske zajednice, unatoč nesretnom događaju zbog kojeg gubi svoj dom on sačuva volju izgraditi ga iznova, no na tragičan način gubi najvažniju bitku, onu koja se vodi protiv Velikog Bijelog Čovjeka.

No, unatoč mojoj najboljoj volji i velikim očekivanjima, ovaj me klasik ostavio ravnodušnom. Nije me uspio šokirati, nije me uspio dirnuti, nije me uspio zadiviti. Žao mi je jer je ovo jedno od najdražih djela moga dečka a i svjesna sam da je važno djelo u povijesti književnosti i razvoju čovječanstva. A što ću jadna osim posvetiti još vremena pronalasku svog najdražeg afričkog romana. Slatke su to brige jednog knjigoljupca :)

Do sljedećeg puta, wear sunscreen!